2013 Indeks ekonomske slobode za Hrvatsku - Heritage Foundation/WSJ

Primarne oznake

yadranko uto, 02/05/2013 - 00:10
Nataša Srdoč Predsjednica Adriatic instituta za javnu politiku predstavlja rezultate Indeksa ekonomske slobode za Hrvatsku za 2013. godinu, kojega zajednički objavljuju Wall Street Journal i The Heritage Foundation.  Hrvatska se u tom indeksu ove godine nalazi na 78. mjestu od ukupno 177 zemalja na svijetu i na 35. mjestu od ukupno 43 zemlje u europskoj regiji.
 

Video pogledajte na dnu transkripta.
 
Transkript:
 
Dobar dan, ja sam Nataša Srdoč, Predsjednica Adriatic instituta za javnu politiku.
Prema Indexu ekonomske slobode za 2013. godinu kojega zajednički objavljuju Wall Street Journal i The Heritage Foundation, Hrvatska se nalazi na 78. mjestu od ukupno 177 zemalja na svijetu i na 35. mjestu od ukupno 43 zemlje u europskoj regiji.
Ekonomska sloboda je osnovno pravo svakog ljudskog bića da kontrolira svoj vlastiti rad i vlasništvo. U društvu koje je ekonomski slobodno, pojedinci su slobodni raditi, proizvoditi, trošiti i ulagati na način na koji njima odgovara - ta sloboda je zaštićena od strane države i nije ograničena od strane države.
Ekonomska sloboda je važna jer se viša ekonomska sloboda povezuje s višim društvenim i ekonomskim vrijednostima, poput većeg dohotka po glavi stanovnika, višim stopama ekonomskog rasta, višem nivou ljudskog razvoja, razvijenom demokracijom, ukidanjem siromaštva i boljom zaštitom okoliša.
Od ukupno deset ocjenjenih kategorija, Hrvatska i dalje ostaje represivna u četiri kategorije ekonomske slobode:
 
1) vlasnička prava - koja obuhvaća vladavinu prava i nezavisno pravosuđe
2) sloboda od korupcije
3) državna potrošnja i
4) radna sloboda
 
Mi govorimo o istim represivnim ocjenama Hrvatske u Indexu ekonomske slobode čitavo desetljeće.
U usporedbi s drugim zemljama u regiji, Hrvatska ostaje represivna u većem broju kategorija, i ne bilježi napretke u područjima u kojima pojedine zemlje u regiji odskaču, poput:
  1. fiskalne slobode - kroz smanjenje poreza i poreznih opterećenja građana što su sve zemlje istočne Europe provele (osim Slovenije).
  2. radne slobode - promjenama radnog zakonodavstva, tržišta rada postala su fleksibilnija i povećala zaposlenost.
Index za 2013. između ostalog kaže:
  • Hrvatska nastavlja zaostajati za ekonomijama u regiji, a njezina ukupna ocjena ostaje ispod regionalnog prosjeka.
  • U nedostatku djelotvornog zakonskog okvira, osnove za dugoročni ekonomski razvoj u Hrvatsko ostaju slabe.
  • Sistemska korupcija nastavlja nagrizati javno povjerenje i pouzdanje u vladu.
  • Država održava široko prisustvo u mnogim ekonomskim sektorima kroz tvrtke u državnom vlasništvu.
  • Nedjelotvorni i prenapuhani javni sektor ozbiljno narušava dinamičnost privatnog sektora što povrijeđuje hrvatsku opću konkurentnost.
  • Korupcija u pravosuđu nastavlja ugrožavati vladavinu prava.
  • Sudski sistem je nezgrapan i neučinkovit.
  • Poslovni sporovi ostaju neriješeni godinama.
  • Unatoč postojanju zakonodavstva zaštite intelektualnih vlasničkih prava, piratstvo i krivotvorenje se nastavlja.
  • Korupcija je široko rasprostranjena i prijavljuje se u javnim tvrtkama, sveučilištima, sustavu javne nabave i zemljišno-knjižnim uredima.
  • Regulatorno okruženje ostaje opterećujuće i neučinkovito. Trošak i vrijeme koje je potrebno za dobivanje neophodnih dozvola premašuje svjetske prosjeke.
  • Neučinkovita birokracija i zakonski sustav zaostalih neriješenih predmeta nastavljaju kočiti investicije.
  • Tržište rada ostaje rigidno.
  • Država utječe na nivo cijena kroz još uvijek značajno prisustvo poduzeća u državnom vlasništvu
Ulagači poštenih namjera zaobilaze Hrvatsku u širokom luku jer je očito da Hrvatska nema vladavinu prava, nezavisno pravosuđe i zaštitu vlasničkih prava koji su nephodni za tržišno gospodarstvo i ulaganja.
Bez ulaganja nema novih radnih mjesta. Bez ulaganja - hrvatska nezaposlenost može samo rasti.
Osiromašeni hrvatski građani su pokradeni kroz političku korupciju koja prolazi nekažnjeno od 1991. godine, opterećeni su porezima iznad svojih mogućnosti i lišeni su povoljnog ekonomskog okruženja u kojemu bi mogli uspješno raditi i živjeti. Hrvatski građani nemaju ekonomsku slobodu. Mladi ne vide budućnost u ovakvoj Hrvatskoj i opravdano napuštaju Hrvatsku. Kolaps gospodarstva i mirovinskog sustava je neizbježan.
Priče o poticanju investicija, privlačenju novih ulaganja i stvaranju zakonskog okvira koji će odgovarati stranim ulagačima - bez uspostave vladavine prava, zaštite vlasničkih prava i uspješnim mehanizama u borbi protiv korupcije su - besmislene.
 
Hrvatska vlada može donijeti stotine zakona, međutim ukoliko ne prekine s političkim pritiskom na pravosuđe, ukoliko ne uspostavi vladavinu prava u kojoj isti zakoni vrijede za svih; dok ministri, političari i menadžeri javnih poduzeća očekuju mito, a državni službenici na lokalnom nivou obustavljaju dozvole kako bi dobili mito; dok se privatno vlasništvo moze građanima oduzeti jer se to nekome svidi - ZABORAVIMO NA EKONOMSKU SLOBODU, NOVA ULAGANJA, NOVA RADNA MJESTA, MLADE LJUDE KOJI ĆE OSTATI U ZEMLJI I MOGUĆNOST RADA I NORMALNOG ŽIVLJENJA U HRVATSKOJ.
 
Prvi korak u ekonomskom napretku i boljitku hrvatskih građana je da Hrvatska uspostavi nezavisno pravosuđe, vladavinu prava, zaštitu vlasničkih prava i uspješne mehanizme za borbu protiv korupcije.
Uz uspostavu navedenih temelja, Hrvatski političari su izbjegli provesti ključne reforme, koje uz pretpostavku vladavine prava i zaštite vlasničkih prava, mogu stvoriti nova radna mjesta i povećati ekonomski rast. Gospodin Leszek Balcerowicz, principijelni reformator koji je spasio poljsku ekonomiju, nedavno je izjavio u Wall Street Journalu da su Estonija, Latvija i Litva prošle kroz kreditni rast i pad nakon 2009. godine. Njihove su ekonomije dosegle dno, samo Latvija je pala za 20% te godine. Bez europskih bailout sredstava, ove vlade su bile prisiljene usvojiti oštrije mjere od Grčke. Javna potrošnja je značajno smanjena, uključivši državne plaće. Prilagodba je bila bolna ali oporavak je došao 2010. godine.
 
Hrvatska može slijediti primjer Poljske i baltičkih zemalja poput Estonije u poboljšanju ekonomske slobode - smanjenjem poreza za građane, smanjenjem državne potrošnje i provođenjem reformi tržišta rada.
Hrvatska vlada ne može više odgađati reforme, njezinim građanima i poreznim obveznicima je dosta. Oni zahtjevaju promjene.
 
Prosperitet ne dolazi od “ekonomskog plana” nametnutog iz vrha, već s ekonomskom slobodom građana koji sami odlučuju o tome kako će i pod kojim uvjetima korisiti svoj rad, znanje i ideje te rezultate istih koji predstavljaju njihovo neprikosnoveno vlasništvo.
 
Nemojmo očekivati plan od države i političara, jer takav plan nema u vidu naš interes - ne postoji državni plan koji će povećati našu ekonomsku slobodu. Država se mora potpuno izvući iz ekonomije, prestati konkurirati poštenim i radišnim poduzetnicima i privatnim poduzećima i ukinuti monopole.
 
Na čemu moramo insistirati i što moramo očekivati od države i političara je uklanjanje prepreka našoj ekonomskoj slobodi kako bismo koristili svoj rad, znanje, ideje i vlaništvo na način na koji MI to želimo - bez ugrožavanja ekonomske slobode i vlasništva drugih - kako bismo povećali vlastito blagostanje i uvećali naše vlasništvo koje nam nitko ne može silom oduzeti.
 
Hvala Vam na pažnji!
 
Posjetite nas na našoj web stranici: www.adriaticinstitute.org, na našoj FB stranici: adriaticinstitute.Croatia, i našem blogu Adriatic instituta – Libertas.
 
Hvala Vam!
 
Nataša Srdoč,
Predsjednica,
Adriatic institut za javnu politiku