David Friedman: Obrazovanje je suviše važno da bi bilo prepušteno državi

David Friedman, američki ekonomist, fizičar, libertarijanac, i sin čuvenih ekonomista Miltona i Rose Friedman, govori u odbranu stavova svoga oca o izbacivanju države iz obrazovanja.

izvor: brittle13 YouTube kanal

(video na dnu transkripta)

transkript:

Ja sam David Friedman. Prije nekoliko dana našao sam se u razgovoru sa strancem, braneći stavove mog oca o izbacivanju države iz upravljanja obrazovanjem. Čovjek sa kojim sam o tome raspravljao je odgovorio da je obrazovanje suviše važno da bi se prepustilo slobodnom tržištu. Međutim meni se činilo da je to njegovo viđenje bilo tačno obrnuto od onog što je ispravno. Kada bih mogao birati, ja bih volio izbaciti državu i iz dostavljanja pošte i iz upravljanja školama, ali ako bih morao da biram između to dvoje, ja bih državi prepustio poštu. Uostalom, ako je država zadužena za isporuku pošte, sve što to znači je to da će neka od naših pisama biti izgubljena. A ako je država zadužena za upravljanje obrazovanjem, to znači da neka naša djece nikada neće naučiti da čitaju.

Obrazovanje je važno. Ali to nije jedina stvar koja je bitna. Zamislite isti argument primjenjen na hranu. Hrana je zasigurno veoma važna stvar, pa ako važne stvari treba da obavlja država, to izgleda da implicira da država treba da preuzme supermarkete i poljoprivredna imanja. Taj eksperiment je bio pokušan. 1930-ih godina u Rusiji, Staljin je kolektivizirao poljoprivredu, država je preuzela upravu nad školama, i nekoliko miliona Ukrajinaca je umrlo od gladi.

To me podsjeća na razgovor koji sam prije više od 20 godina imao sa nekoliko čeških studenata u Beču. To je bilo onoga ljeta kada je Čehoslovačka malo prerano pokušala da se otcijepi od komunizma, i kada su ih Rusi napali. Studenti sa kojima sam razgovarao su se u vrijeme invazije našli van zemlje, i u Beču su pokušavali da odluče da li da idu kući ili ne. Oni su pokušavali da mi objasne ono što su češki reformatori pokušavali da urade. Kao što su mi to opisali, oni su htjeli ono najbolje od kapitalizma i od socijalizma. Dio toga je bio da su oni željeli da imaju tržišne cijene za većinu roba, ali da vlast da kontroliše cijene nekoliko osnovnih proizvoda, kao što su kruh i mlijeko. Moj odgovor je naravno bio taj da ako je slobodno tržište zaista bolje za druge stvari, onda je još važnije da se slobodno tržište koristi za osnovne potrepštine.

Možda sam ih tada u tom trenutku pogrešno razumio, jer ja ne govorim češki a i njihov engleski nije bio dobar, ali mislim da su rekli: da, to je ono što i naši profesori takođe govore. Tog trenutka mi je postalo jasno zašto su Rusi napali. Dakle, ono što pokušavam da kažem je da se slažem sa tim da je obrazovanje važno, i to da je ono isuviše važno da bi bilo prepušteno na upravljanje državi.