Socijalizam

Friedrich Hayek: Zašto nisam konzervativac

Autor: 
Friedrich Hayek

1. Konzervativizam ne nudi drugačiji cilj. U doba kada većina pokreta za koje se smatralo da su napredni zagovara dalja zadiranja u slobodu pojedinca, oni koji neguju slobodu svoje snage će verovatno potrošiti u opoziciji. Iz te pozicije i sami otkrivaju da su većinu vremena na istoj strani kao i oni koji se po navici opiru promeni. U pogledu tekuće politike oni imaju malo izbora, osim da podrže konzervativne stranke. Mada se pozicija koju pokušavam da definišem često opisuje i kao „konzervativna”, ona je vrlo različita od onoga za šta se ovaj naziv tradicionalno vezuje. Postoji izvesna opasnost u ovom stanju zbrke, koja je proizvod zajedničkog suprotstavljanja branitelja slobode i pravih konzervativaca tokovima koji jednako prete njihovim različitim idealima. Stoga je važno jasno razlikovati poziciju koja je ovde zauzeta, od one koja je već dugo poznata kao konzervativizam.

EU pravi slow-motion od raspada

Intervju sa profesorom ekonomije Miroslavom Prokopijevićem, koji je održao predavanje na Akademiji liberalne politike. Razgovor je vodio Aleksandar Kokotović.

A.K.: Često kada se govori o libertarijanizmu u Srbiji, često se navodi da ste vi i Vladimir Gligorov prva generacija libertarijanaca u Srbiji, da su autori sa "Katalaksije" i "Tržišnog rešenja" druga, a "Libertarijanski klub Libek" treća. Kako vidite prošlost, odnosno budućnost libertarijanizma kod nas?

INTELEKTUALCI I SOCIJALIZAM: Pogled iz ugla jedne post-komunističke zemlje smeštene u dominantno post-demokratskoj Evropi

Autor: 
Vaclav Klaus

1. Uzimam zdravo za gotovo da ova publika poznaje pomalo provokativan (zbog nemilosrdne generalizacije), ali veoma moćan i važan, sada već 56 godina star, članak "Intelektualci i socijalizam". Ovaj auditorijum sigurno, takođe, zna da ga je napisao F. fon Hajek i da je objavljen u veoma konfuznoj i veoma prosocijalističkoj eri nakon Drugog svetskog rata, kada je na svom vrhuncu bilo preovlađujuće opšte verovanje u koristi društvenog inžinjeringa i ekonomskog planiranja, kao i neverovanje u slobodno tržište. 

Socijalizam: Problem vlasništva ili znanja?

Autor: 
Hans-Hermann Hoppe

Serijom nedavno objavljenih članaka u The Rewiev of Austrian Economics, Džozef Salerno je počeo da razdvaja često poistovećivane ekonomske i društvene teorije Ludviga fon Mizesa i Fridriha A. Hajeka. Naročito je pokazao da su njihova gledišta o socijalizmu bila potpuno različita – dokazujući u prilog tome da je Mizesov izvorni argument u takozvanoj debati o socijalističkoj kalkulaciji bio u celini ispravan i takođe predstavljao poslednju reč o tome, dok je Hajekov poseban prilog debati bio iz osnova pogrešan i samo povećao zbrku. Beleška koja sledi pružiće dodatno potkrepljenje Salernovoj tezi. 
 

Peter Schiff ispred demonstranata Okupirajmo Wall Street

Peter Schiff ispred demonstranata Okupirajmo Wall Street, u pokušaju da pokaže da među demonstrantima nisu samo oni koji krive kapitalizam za trenutnu ekonomsku situaciju u Americi, da opoziciji razjasni miskoncepcije u vezi kapitalizma, da ih educira o pravim izvorima problema, i da ih uputi na pravu adresu na koju treba usmjeriti proteste.

video preuzet sa ReasonTV YouTube kanala

Video: