“Mini Šengen” – Uspostava tržišta na Zapadnom Balkanu

Autor: Tanja Porčnik, 20. novembar, 2019

Opozicija predvođena francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom je blokirala pregovore o pristupanju Evropskoj uniji sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, za vrijeme nedavnog sastanka Evropskog savjeta u oktobru. Na taj način, on ne samo da opasno i ozbiljno podriva kredibilitet procesa pristupanja EU. Čineći to, on takođe ukazuje zemljama koje nisu članice EU na Zapadnom Balkanu i drugdje da njihova budućnost leži isključivo u rukama, jer oni ne mogu da se oslone na Evropsku uniju da ih podrži u njihovim nastojanjima da ojačaju institucije, reformišu javne politike i dublje liberalizuju ekonomije.

Koliko god šokirajuće ovaj politički razvoj mnogima zvučao, Zapadni Balkan ne treba da gubi vrijeme brinući nad onim što odlazeći šef Evropske komisije Jean-Claude Juncker vidi kao "velika istorijska greška". Predsjednik Savjeta Evropske unije Donald Tusk se takođe osjeća "veoma neprijatno" onim što se desilo. Zemlje Zapadnog Balkana već imaju planove za hrabre i duboke institucionalne reforme koje će ne samo liberalizovati i pružiti podsticaj njihovim ekonomijama, već će i, što je najvažnije, znatno poboljšati stepen slobode koju uživaju ljudi u regionu. U tom kontekstu, šest zemalja Zapadnog Balkana van EU su u pregovorima od jula 2018. da stvore jedinstveno tržište od 20 miliona ljudi, sa ciljem da se poveća sloboda kretanja i sloboda međunarodne trgovine. Evropska banka za obnovu i razvoj, koja je do sada investirala 10 milijardi eura u region, je javno podržala kreiranje regionalne ekonomske zone na Zapadnom Balkanu.

Prošlog mjeseca, tri zemlje Zapadnog Balkana, Albanija, Severna Makedonija i Srbija su najavile da će pokrenuti takozvani "mini Šengen" i držati otvorena vrata za tri preostale zemlje Zapadnog Balkana, koje su neodlučne da se pridruže, prije svega zbog neriješenih političkih pitanja. U vrijeme kada su protekcionizam i nacionalizam u porastu širom svijeta - ovo je možda motiv iza odluke predsjednika Macrona da stavi veto na pregovore o pristupanju EU - Zapadni Balkan mora da nastavi liberalne reforme u cilju promovisanja i poboljšanja ekonomske slobode.

Na kraju, niko ne može da zaustavi zemlje Zapadnog Balkana, osim njih samih, od promovisanja slobode iznad svega drugog, što je daleko od prilika u kakvim su se nalazili ne tako davno.

Ključna prepreka za postizanje višeg nivoa ekonomskih sloboda u zemljama Zapadnog Balkana je njihova nesposobnost da ojačaju vladavinu prava (čest problem u bivšim socijalističkim ekonomijama). Da bi to postigli, zemlje moraju da stave značajan institucionalni naglasak na nezavisnost sudstva, nepristrasnost sudova, zaštitu imovinskih prava i pouzdanost policije.

Jačanje vladavine prava može biti previše težak zadatak u ovom trenutku. Ipak, sljedeći najbolji potez za vlade na Zapadnom Balkanu je da smanje, pojednostave ili usaglase usklađenosti i regulatorne trgovinske barijere da bi se smanjili troškovi vezani za izvoz i uvoz, i vrijeme provedeno na granicama, i uklone ograničenja na putovanja u regionu. Na primjer, Svjetska banka procenjuje da kamioni izgube više od 26 miliona sati godišnje na graničnim prelazima, dok prolaze kroz region. Zbog vremena provedenog na graničnim prelazima, prosječan broj kamiona i vozača koji su potrebni u jednoj zemlji Zapadnog Balkana je oko pet puta veći od prosječnog broja potrebnih u nekoj od zemalja EU. Iz tih razloga takođe, učešće izvoza u BDP-u je samo 40 odsto u zemljama Zapadnog Balkana. To bi moglo biti mnogo više.

Otvorenost i regionalna ekonomska integracija na Zapadnom Balkanu će podstaći ekonomsku aktivnost, investicije, trgovinu, stvaranje novih radnih mjesta i povećati učešće u globalnim lancima vrijednosti, što će povećati produktivnost, povećati ekonomski rast i smanjiti siromaštvo.

Sasvim je jasno, uspostavljanje zajedničkog tržišta sa slobodnim kretanjem ljudi, robe, usluga i kapitala u zemljama Zapadnog Balkana predstavlja korak u pravom smijeru. Nadati je se da će Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo prije ili kasnije da se pridruže ovoj inicijativi. Ne postoji razlog ili potreba da se sačeka članstvo u EU da bi se desilo povećanje nivoa slobode u ovim zemljama. Na kraju krajeva, cilj nije da se uđe u Evropsku uniju; cilj je da građani ovih zemalja uživaju u slobodi, prosperitetu i blagostanju.

U zaključku, dok lideri u zemljama Zapadnog Balkana sprovode liberalne reforme sa ciljem da povećaju nivo slobode svojih građana, oni nisu na putu ka novoj Jugoslaviji, kako mnogi kritičari projekta "mini Šengen" pokušavaju da ga prikažu. Umjesto toga, realizacija ove inicijative je još jedan korak udaljavanja od represije i socijalizma ka slobodi i tržištu.

Foto autor Christian Wiediger iz Unsplash

Originalni izvor: IREF – Institute for Research in Economics and Fiscal Issues

 

Prevedeno i publicirano uz dozvolu autora.

Preveo Jadranko Brkić