Strašilo

Udruženi sadržaj
moj obračun s njima
Ažurirano: prije 1 sat 11 minuta

Za Brexit su glasali seljaci, starci i socijalni slučajevi

Pet, 24/06/2016 - 15:13

ali mladež se većinom opredijelila za ostanak u EU, kaže omladinski index.hr

 

Najprije, čestitam Englezima. Bravo. Stvarno nisam mislio da će se uspjeti mobilizirati u dovoljnim brojevima da nadvladaju minus sa kojim su započeli u multinacionalnoj državi koja usto misli da je baš fora uvoziti ekipu iz trećeg svijeta. Bravo!

http://www.bbc.com/news/uk-politics-36615028

http://www.bbc.com/news/uk-politics-36615028

 

A dalje, razradimo malo tu tvrdnju koju je index prepisao iz drugih omladinskih izvora.

 

Prvo, ostanak u EU su većinom poduprli visokoobrazovani, dok su neobrazovani većinom za Brexit. 

Istina, ali… Mislim, znam da ljevičari svršavaju na takve statistike nakon svakih izbora, to je nešto u smislu, mi pametni, glupi seljaci desničari, kako smo samo pametni. Osim što je to dosta ružno od političke opcije koja navodno zastupa siromašne –> znači uglavnom ljude nižih intelektualnih sposobnosti od prosjeka, što to zapravo znači?

Znači sljedeće: izlazak je većinom poduprla starija populacija, dok je mlađa za ostanak u EU. To je zapravo ista j.bena statistika. Baba Mary iz Sussexa zanimanjem konobarica je glasala za izlazak, mlada May iz predgrađa Londona koja je diplomirala antropologiju na LSE i radi kao konobarica je glasala za ostanak. Baba Mary nije gluplja od mlade May (vjerojatno je čak i nešto pametnija pošto je prosječni IQ zapravo u padu…), razlika je samo u tome što danas svaki poser upisuje fakultet. Doslovno, danas svaki poser upisuje fakultet.

 

Drugo, izlazak je većinom poduprla starija populacija, dok je mlađa za ostanak u EU. 

Zašto mlađa populacija ima ljevičarske glasačke sklonosti? Pa…

Something about aging into a grown man with real responsibilities and a collected history of romantic failures and successes buffers him against myriad slights by other men and by opaque women. You could say it’s a dullness permeating the aging brain that fortuitously protects it from excruciating self-doubt, but I think instead it’s the opposite: a heightened awareness of the meaninglessness of most people’s opinions, especially opinions on the nature of one’s character or desirability.

Learn your psychology

Ili da prevedem, starenjem, samoostvarenjem i određenom neovisnošću gubi se potreba za usklađivanjem mišljenja sa mišljenjem grupe, kod nekih prije, kod nekih kasnije, ali se gubi. Što si stariji i neovisniji, to ti je manje važno da li si usklađen s mišljenjem kul klinaca i zgodnih klinki u tvojoj školi, odnosno profesora i zgodnih kolegica na tvome fakultetu, odnosno tvojega šefa i možebitne žene. I u jednom trenutku, postaje sasvim nevažno.

U tome trenutku kada ljudi uključuju mozak i počnu sami donositi svoje stavove, uglavnom postaju desničari.

Mislim, priznajte, ima smisla.

Da nije tako, desničari bi jednostavno izumrli, a politički ne bi bili živi duže od dva desetljeća od bilo kojeg trenutka promatranja.

Da nije tako, stavovi omladinaca ne bi bili tako meki (odnosno, praktično ih nemaju) da ih kiša spriječi u izlasku na referendum i ostavljanju UK unutar EU.

 

I da ne zaboravimo, izlazak su uglavnom poduprli seljaci (dok je fini gradski puk sve redom bio za izlazak).

Što je valjda evolucijska prilagodba, u što većoj grupi čovjek živi, to je više ovisan o drugim ljudima i time je nužnije biti usklađen sa mišljenjem većine. Čak i kada je to mišljenje glupo. Ne daj Bože nekome se zamjeriti, nešto krivo reći i zbog toga privući pažnju, i tako to.

Što je sve lijepo, fini gradski puk, ali nekako opet znači da je… manje voljan/sposoban donositi vlastite stavove.

 

U prijevodu: 

ostanak u EU su većinom poduprle ovce, dok su oni čiji mozak funkcionira uglavnom poduprli Brexit.


Filed under: društvo i odgovornost
Kategorije: Hrvatska

Utopijsko distopijske gluposti današnjice

Uto, 07/06/2016 - 13:00

o temi, roboti nam dolaze uzeti poslove i zato treba nam zajamčeni minimalni dohodak

 

I dok su neki dan na referendumu Švicarci odbacili najnoviju marskističku glupost, o tom nekom zajamčenom minimalnom dohotku sve se više priča (gluposti). Evo tipičnog primjera:

The study suggests that new technologies are creating fewer and fewer jobs and it is likely that advances in automation and AI will destroy jobs at a much faster rate than it creates new roles.

Yes, automation and robotics will bring advances and benefits to people — but only a select few. Shareholders, top earners, and the well-educated will enjoy most of the benefits that come from increased corporate productivity and a demand for technical, highly-skilled roles.

Meanwhile, the majority of society — middle classes and, in particular, the poor — will experience significant upheaval and little upside. They will be forced to retrain and relocate as their old jobs are replaced by smart machines.

 

O Bože. Mislim, mi znamo koje su implikacije rasta produktivnosti zbog tehnološke promjene (automatizacije i robotizacije). Implikacije su da će prosječan radnik

  • raditi manje;
  • zarađivati više;
  • imati više životni standard.

I isto tako znamo da će daleko veća korist biti za najsiromašnijeg člana društva no za najbogatijeg člana društva. I vidjeli smo to. S industrijalizacijom, daleko je više koristi imao netko tko je prešao s 16 satnog kopanja zemlje i povezanih aktivnosti na 12 satni rad na pokretnoj traci. Više nije bio izložen elementima, nije spavao na zemljanom podu i nije umro od gladi za vrijeme loše godine. S industrijalizacijom, netko tko je imao sve dobio je… bolju unutarnju rasvjetu, nova više ne miriše na otopljeni loj.

Isto tako, posljedice industrijalizacije i robotizacije bit će takve da će i Joža iz Ličkog Petrovog sela imati robotski usisivač (a prije nije imao nikakav), dok će engleska kraljica Elizabeta imati ljepši robotski usisivač od Jože (a prije je imala tek 20 njih ručnih).

BTW. Stvarno, u zadnja dva stoljeća, prešli smo iz društva u kojem je 95% stanovništva radilo na zemlji radi čistog preživljavanja u društvo gdje to 95% stanovništva nije točno sigurno što je to motika. Uzimajući u obzir da je situacija u kojoj 95% stanovništva radi na zemlji samo radi preživljavanja praktično sva dotadašnja povijest, to je jedna velika jebe.a promjena. 21stoljetna automatizacija? Not so much.

 

Ako znamo da su posljedice automatizacije da i najsiromašniji rade manje sati (ali rade, i radit će, sve dok su resursi ograničeni), više zarađuju i bolje žive, i ako to ne opažamo (ili pretpostavljamo da nećemo opažati), već opažamo nešto drugo (gubitak radnih mjesta), to što opažamo je posljedica nečeg drugog.

Specifično, u SAD-u iz kojih većina marskističkih gluposti danas dolazi, pada dostupnog kapitala po radniku kombinirano sa regulatornim ograničenjima zapošljavanju (minimalnom plaćom i sl.).

Ako želimo, u Hrvatskoj, razlog zašto danas imamo cca milijun zaposlenih umjesto cca 2,5 milijuna nije taj što su roboti i Kinezi ukrali sve dobre poslove u tekstilnoj industriji, nego je razlog taj što su Hrvati u duši dobri komunisti i sukladno tome nam je društvo i regulirano.

 

Ili, pokušajmo na drugi način. Ova glupa teorija citirana gore može se sažeti kao:

svi imamo sve što možemo poželjeti, i ako se dogodi da nešto uspijemo proizvodit efikasnije imamo problem, jer dio nas onda jednostavno neće imat što radit. Što, taj dio nas će onda proizvoditi nešto drugo? Ah, gluposti dragi čovječe, pa već imamo sve što možemo poželjeti.


Filed under: austrijska škola, ekonomska povijest, neoklasična sinteza
Kategorije: Hrvatska

EU, najgore tek dolazi

Čet, 26/05/2016 - 10:00

 

Blog update: ažurirao sam nazive nekih kategorija za objave na blogu. Ono najvažnije, stara kategorija ideologije zla sada nosi naziv ljevičarski kult smrti. Osim što mi se sam izraz izrazito sviđa, smatram da i neporecivo točno opisuje cjelokupni spektar lijevih ideja, politika i sklonosti, od klasne borbe, preko globalnog zagrijavanja, multikulturalizma i feminizma pa sve do stretching-a i fat acceptance-a. Iskoristio bih priliku da zamolim čitatelje bloga da pomognu, populariziraju i prošire izraz, bilo u virtualnom ili stvarnom životu.


Filed under: krah EU
Kategorije: Hrvatska

Čemu služi Zagrebački hipodrom?

Čet, 12/05/2016 - 14:36

i zašto zapravo grad Zagreb zapošljava konjušare?

 

Kada ste čuli da grad Zagreb zapošljava konjušare, što ste prvo pomislili? Da brinu o konjima na koje će uzjahati policija kada studenti filozofskog krenu u prosvjed i rastjerati fukaru? Ah, naivni moj čitatelju. Nije tako!

//www.sportskiobjekti.hr/default.aspx?id=97

Zagrebački hipodrom ( preuzeto s http://www.sportskiobjekti.hr/default.aspx?id=97 )

Zagrebački hipodrom, izgrađen kasnih 1940ih znojem zatvorenika (privrednih prestupnika*) tadašnjeg logora Kajzerica**, zapravo služi… zapravo ničemu. Navodno postoji nekakva škola jahanja i može se jahati tamo, ali kako tu i tamo prolazim nasipom, mogu vam reći, ukupno sam 1 puta (slovima: jednom) vidio jednu mladu snobovku kako jaše, i to je to… Ogroman brisan prostor u tramvajskoj zoni Zagreba koji služi tome da zapošljava nespecificiran broj uhljebljenih, godišnje potroši nespecificiranu količinu novca, ne uprihoduje ništa, i to je to.

Ako ste pomislili da su krivi snobovi u vrhu politike koji vole za desetak minuta iskočiti iz svojih stolica i zaprašiti po hipodromu, nije tako. Uopće ne sumnjam da je Davor Bernardić ponosan na svoju partijsku ostavštinu, no sumnjam da praši po hipodromu. Jednostavno, hipodrom NITKO ne koristi. Ničemu ne služi.

 

Osim što, kao i brojne druge zelene urbane oaze, zelene površine usred grada, zbog zakonskih propisa neizgrađene urbane površine, troši prostor. Pogledajte ovu sliku i ona razmislite o njoj:

Cijela Sloboština mogla bi se smjestiti na Zagrebačkom hipodromu

Cijela Sloboština mogla bi se smjestiti na Zagrebačkom hipodromu

Razmislite o tome. Koliki je trošak i koliko manje opće blagostanje zbog:

  • većih troškova prijevoza stanovnika toga kvarta koji tamo žive i rade u drugom dijelu grada ili obratno
  • većih troškova infrastrukture koji imaju privatne kompanije i zbog toga većih cijena za sve
  • većih (zapravo suludo visokih) troškova javne infrastrukture koja postoji zbog takve raspršenosti grada
  • i također manje kvalitete i privatne i javne infrastrukture
  • i većih cijena stambenog prostora u samom tom gradu (tramvajskoj zoni).

Ukratko, osim što vam se uzima radi financiranja konjušara, cjenovno ste izgurani iz centra i živite u je.enoj Sloboštini i svaki dan ili vozite na posao i trošite gorivo na to ili se dobar dio sata trkeljate u smrdljivom autobusu (koji usto vjerojatno vozi na prirodni plin, jer gradu Zagrebu nije stalo do toga da vam karta za autobus bude što jeftinija).

 

Uz navedeno, držim da bi gradu Zagrebu bilo racionalno srušiti i Zagrebački velesajam i prodati zemljište. Također, i preorati Bundek i prodati zemljište. Milane? Davore? Time? Što kažeš Time na ovu ideju, gradu Zagrebu naplatiti porez na imovinu? Porez na neiskorišteno zemljište? Ne?

 

* što su to privredni prestupnici i što su konkretno napravili da ih partija pošalje u logor na Kajzerici? ako itko ima kakvu referencu, molim neka dobaci link jer ja nisam uspio pronaći ništa konkretno

** isto što se tiče logora na Kajzerici


Filed under: velika država
Kategorije: Hrvatska

Vozila na električni pogon

Uto, 12/04/2016 - 10:03

što valja, a što ne valja

 

Piše tako bug.hr da su pripadnici ljevičarskog kulta smrti u Nizozemskoj članovi Laburističke stranke u Nizozemskoj izišli sa prijedlogom zakona da se od već 2025. godine u toj zemlji zabrani prodaja automobila pogonjenih fosilnim gorivima. Ima li to ikakvoga smisla? Nema, a to zorno ilustrira i sljedeća slika:

Na slici lijevo, razuman i ekonomski opravdan način korištenja električne energije za pokretanje prijevoznog sredstva. Na slici desno, glup i ekonomski neopravdan način korištenja električne energije za pokretanje prijevoznog sredstva

Na slici lijevo, razuman i ekonomski opravdan način korištenja električne energije za pokretanje prijevoznog sredstva. Na slici desno, glup i ekonomski neopravdan način korištenja električne energije za pokretanje prijevoznog sredstva.

 

Naime, električni automobili su beskorisne igračke. Sve dok ne budemo imali tehnologiju baterija koja će nam pružiti slične ili bolje prometne karakteristike koje nam pružaju automobili na fosilna goriva, odnosno dok to ne bude ekonomski isplativo, ne da ih nema smisla koristiti, nego ih se i ne koristi van svojstva igračaka.

Sve dok nemamo takvu tehnologiju baterija, jedini način učinkovitog prijevoza bez fosilnih goriva je isto vidljiv na slici gore, izravno pribavljanje električne energije iz mreže. Koja ima ograničenu pokrivenost i velike fiksne troškove. Drugim riječima, javni prijevoz na vrlo frekventnim relacijama.

Drugim riječima, rezultat koji imamo danas bez državne intervencije koja potiče korištenje električnih vozila.


Filed under: ljevičarski kult smrti
Kategorije: Hrvatska

Ekonomske posljedice slobodne trgovine

Sub, 19/03/2016 - 10:52

ili, što se događa kada je kapital mobilan

 

Opet raspravljamo o slobodnoj trgovini, ha? Radnici su opet čuli da će bit plaćeni kao djeca koja šivaju tenisice u tvornici u Bangladešu, ha? Opet su se javile kritike slobodne trgovine koje ispravno primjećuju, ali i kapital je mobilan, i može napustiti bogate zemlje i otići u siromašne i time izjednačiti plaće na svjetskoj razini, ha? Zagovornici slobodne trgovine opet baš i ne znaju napraviti uvjerljiv argument protiv toga, ha? Svi se vrpolje, ha?

nope

 

Potvrdit ću najprije svojim čitateljima činjenicu da je 19stoljetni model slobodne trgovine nepotpun, da je i kapital mobilan, i još i mobilniji nego što je prije bio, da može napustiti i bogate zemlje i otići negdje dalje, i da odlazak kapitala znači i nižu produktivnost i niže plaće radnika.

 

A onda ću raširiti svoju prethodnu bilješku:

Kapital je zapravo fascinantno slabo mobilan između različitih društva/država/ekonomskih područja. Kako to znamo? Pa, iako se zadnjih desetljeća s porastom slobodne trgovine mobilnost kapitala povećava i pokrenulo se ujednačavanje dohodaka na svjetskoj razini, i dalje je Nijemac drastično produktivniji od Hrvata, a Hrvat drastično produktivniji od Sudanca. Nemaju jednake dohotke.

Proširimo to malo dalje… Iako je Hrvatska u EU tek koju godinu, u WTO-u je kakvih već, koliko, 15 godina? Ima bar nazivno slobodno tržišno gospodarstvo već kakvih 25 godina. Da li je njemački kapital pohrlio u Hrvatsku i doveo do izjednačavanja produktivnosti i plaća u Njemačkoj i Hrvatskoj?

Ili, kako nam Sudan tek pregovara o ulasku u WTO, uzmimo recimo Venezuelu. Venezuela je u WTO-u od 1995. godine. Da li je kapital pohrlio iz Njemačke i Hrvatske u Venezuelu i doveo do izjednačavanja produktivnosti i plaća u Njemačkoj, Hrvatskoj i Venezeli?

Da li vam je jasno kuda s ovime idem?

Razlozi za to opet mogu biti šaroliki, no ovdje bih volio argumentirati sljedeće: mjesta koja dobro privlače kapital su ista ona mjesta koja ga i dobro akumuliraju, i u pozadini priče su neke temeljnije stvari. Slobodna trgovina nikada neće rezultirati jednakom razinom produktivnosti i dohodaka u svim društvima, što je u neku ruku i samo po sebi očito – ta društva su međusobno različita.

 

Kapital možda je mobilan, ali on ne cilja na slijepo. Ne odlazi i ne dolazi samo tako.

Nijemcu možda je jeftinija radna snaga i neki drugi inputi u Hrvatskoj i zato će razmotriti otvaranje tvornice toaletnog papira u Hrvatskoj, ali će njegovu odluku obeshrabrivati mogućnost da sama Republika Hrvatska iz poreza koje on plaća pokrene konkurentsku proizvodnju toaletnog papira.

Nijemcu i Hrvatu možda jesu jeftiniji radna snaga i neki drugi inputi u Venezueli i zato će razmotriti otvaranje tvornice toaletnog papira u Venezueli, ali će njegovu odluku obeshrabrivati mogućnost da mu Bolivarska Republika Venezuela dirigira cijenu i naposljetku nacionalizira tvornicu toaletnog papira.

A ide i ovako.

Industrijalcu iz Venezuele možda jesu jeftiniji radna snaga i neki drugi inputi u Venezueli i zato će razmotriti otvaranje tvornice toaletnog papira u Venezueli, ali će njegovu odluku obeshrabrivati mogućnost da mu Bolivarska Republika Venezuela dirigira cijenu i naposljetku nacionalizira tvornicu toaletnog papira. Možda će je radije otvoriti recimo u Hrvatskoj ili Njemačkoj.

 

Da, postoje transferi kapitala iz Njemačke prema Hrvatskoj i Venezueli, iz Hrvatske prema Njemačkoj i Venezueli, iz Venezuele prema Njemačkoj i Hrvatskoj, ali kada se podvuče crta, količina uloženog kapitala u svakome od tih društava, produktivnost u svakome od tih društava i plaće u svakome od tih društava otprilike su tu negdje gdje bi bile i da nije bilo nikakvih transfera kapitala – tu gdje je relativna interna sposobnost tih društava da u prvome redu štednjom akumuliraju kapital i podržavaju tržište koje ga je u stanju alocirati.

Kolika je ta interna sposobnost možemo tek neizravno mjeriti nečim poput indeksa ekonomskih sloboda, i vrlo izravno konačnim dohocima i životnim standardom članova tih društava.

 

Niti jedna bogata zemlja nema se čega bojati u razmjeni sa niti jednom siromašnom zemljom. (Osim naravno, primanja hrpe imigranata koji će promijeniti  internu sposobnost tih društava da u prvome redu štednjom akumuliraju kapital i podržavaju tržište koje ga je u stanju alocirati.)

 

To budi rečeno, puno se frke stvara oko cijele priče, a razlog za to je taj da se istovremeno događa još nekoliko procesa osim općeg olakšavanja međunarodne trgovine koje rijetko tko razdvaja. Globalizacija ne znači ništa ljudi. Idemo vidjeti o čemu pričamo.

Konkretno pričamo o tome da se uz opće olakšavanje međunarodne trgovine u zapadnim društvima, vjerujem, događa i to da apsolutno i relativno u odnosnu na druga društva interna sposobnost tih društava da u prvome redu štednjom akumuliraju kapital i podržavaju tržište koje ga je u stanju alocirati opada. Ta društva primaju imigrante iz 3. svijeta koji im ne pridonose, ta društva u sve većoj mjeri štuju ljevičarski kult smrti, dok se isti u nekim drugim dijelovima svijeta bar djelomično obuzdava i napušta, ta je civilizacija generalno umorna i ako nas povijest išta uči, na kraju jednoga ciklusa…

 

PS

Još malo o procesima koje treba izdvojiti da bi ih se razumjelo – deficitu platne bilance

Desničari poput mene često će jahati nešto u smislu, deficit, trgovinski deficit, užas, strava, katastrofa na pomolu.

Libertarijanci će pak onda uzvratiti nešto u smislu, slobodno trgovina, slobodna trgovina, slobodna trgovina, takva je volja tržišta, slobodna trgovina.

 

Da, slobodna trgovina je sjajna, i kakve to veze ima s time o čemu pričamo? Trgovinski deficit može biti super stvar ako vam se iz vedra neba slijeva hrpa investicija u zemlju, ali danas to baš i ne gledamo. Ono što gledamo u Hrvatskoj je recimo da naša država izravno preuzima hrpu budućih obveza u inozemstvu kako bi pružila nepotkrijepljeno visok životni standard dijelu stanovništva (šifre uhljeb i glasač). U budućnosti, a ako se to ne ispravi, ne samo da će taj nepotkrijepljeno visok životni standard nestati, nego će nam svima skupa biti puno lošije nego što bi bilo bez toga.

Mislim žao mi je, ali ako ti država ima deficit platne bilance, stvarno, možda se samo slijeva hrpa investicija u zemlju, ali vjerojatno ipak ti osobno imaš ogroman problem u možda ne tako dalekoj budućnosti.

Puno ljudi to instinktivno razumije, i iako su im možda neki drugi instinkti loši (recimo, žele taj problem riješiti subvencijama izvozu), činjenica stoji, i dalje imamo problem.


Filed under: plus
Kategorije: Hrvatska

Let u svemir

Sub, 12/03/2016 - 07:04

i pitanje odsustva tehnološkog napretka

 

Prošlo je 50 godina od bilo kakvog značajnog pomaka vezano za izbacivanje stvari u zemljinu orbitu. Kako je moguće da civilizacija koja prvi puta vidi avione 50 godina kasnije stavi čovjeka na mjesec, a 50 godina nakon toga to nije u stanju niti ponoviti? Da tijekom tih 50 godina nakon ne napravi apsolutno nikakav pomak u lansiranju u orbitu, a vrhunac tehnologije je i dalje prerađeni sovjetski ICMB stvoren 1960ih?

Možda mislite da je bjelosvjetski prodavač magle Elon Musk sav kul sa svojim Space Xom, no čini se da će proći bar još 50 godina prije ikakvog značajnog pomaka. Obrazložimo:

Problem dakle nije u tehnologiji raketa. Rakete su učinkovite koliko takva stvar kao raketa može biti. Dok bi vidjeti reusable raketu bilo… zanimljivo… ne, stvarno slatko malo tehnološko dostignuće, što s tim? Takva raketa bi

  1. morala biti izrađena od čvršćih materijala i vjerojatno teža, i
  2. morala nositi u orbitu gorivo za povratak i time trošiti (Space) X puta više goriva za lansiranje,

Ako je i napravite, niste ništa napravili. Korištenje kemijskih goriva je jednostavno loš način odlaska u orbitu.

 

Očit problem, očito rješenje. Trebate više energije. Da li imate bolji izvor energije? Ovaj, pa da:

No čini se i da nitko ne želi napraviti tako nešto. Mislim, možete li zamisliti ludosti, detonirati mali milijun mini nuklearnih bombi da bi odgurali teret u svemir?

Možete, osim ako se iracionalno bojite radijacije. I tu je naš problem, jedan od naših problema. Ne da nitko neće, nego nitko ni ne može pokušati napraviti tehnološku revoluciju. Jednostavno ne postoji društvena struktura koja bi tako nešto podržala. Više ne.

 

Ponešto vezani postovi:

CapitalismTube (5)

Marksizam 2.0


Filed under: misc, znanstvena metoda
Kategorije: Hrvatska